|
| www.dkd.hr | Otvorenje Roland Berger Library (slike) |
Povijest Dubrovačke knjižnice Dubrovnik
Sastoje se od Narodne knjižnice Grad i Znanstvene knjižnice. Narodna knjižnica Grad uz svoje odjele ima još i 5 ogranaka. Znanstvena knjižnica ima više odjela koji su smješteni u dvije zgrade, u ljetnikovcu Skočibuha na Boninovu i u palači Caboga u staroj gradskoj jezgri.
Prije ukinuća Dubrovačke Republike 1808. godine, u Dubrovniku je zabilježeno preko 30 velikih knjižnica. Usprkos toj činjenici, Dubrovnik otvara prvu javnu knjižnicu tek početkom četrdesetih godina 20. stoljeća. Naime, krajem 19. st . dubrovački liječnik dr. Niko Lepeš oporukom je ostavio Gradu Dubrovniku svoju knjižnicu s 12.000 knjiga i dokumenata, a dubrovački kanonik dum Antun Liepopili odlučio je već za života 1930-ih godina, pokloniti 5.000 knjiga. Njegov primjer su slijedile neke dubrovačke obitelji, Ghetaldi, Giorgi, Svilokos, Pozze i dr. što je potaklo Općinu da odobri osnivanje Dubrovačke biblioteke 1936. godine. Biblioteka je međutim tek 1941. godine neposredno pred početak Drugog svjetskog rata počela s javnim radom i to ponajviše zahvaljujući društvu Dub. U nazočnosti nadbiskupa zagrebačkog, kardinala, danas blaženoga, Alojzija Stepinca, Dubrovačku biblioteku je svečano otvorio ban dr. Ivan Šubašić na Kandeloru 2. veljače 1941. u Kneževu dvoru.
Godine 1944. Dubrovačkoj biblioteci priključen je fond knjižnice bivšeg isusovačkog kolegija, Collegium Ragusinum. Iza Drugog svjetskog rata, 1946. godine Dubrovačka biblioteka je promijenila naziv u Gradska biblioteka. Kako je fond knjižnice rastao, tako je i posudbeni dio imao sve više korisnika što je ometalo znanstveni rad. Najprije se odvojilo fondove u dva zasebna odjela: Znanstveni i Opće-popularni. A onda je došlo do osamostaljenja odjela i osnivanja ustanova. U idućih 25 godina odvojeno se odvijao rad i djelovanje tih dviju dubrovačkih knjižnica.
Naučna biblioteka je zadržala samostalnost i ime, dok je Gradska knjižnica u tom razdoblju mijenjala osnivače i nazive, mjesta rada i ulogu. Prema odluci gradskih vlasti 1975. godine ponovo se ujedinjuju Općinska (današnja Narodna) i Naučna biblioteka (današnja Znanstvena) u zajedničku ustanovu pod nazivom Dubrovačke biblioteke (današnje Dubrovačke knjižnice).
NARODNA KNJIŽNICA GRAD
Narodna knjižnica u Dubrovniku je kulturno, obrazovno i informacijsko središte za sve stanovnike područja na kojem djeluje, ali i matična knjižnica Dubrovačko-neretvanske županije. Narodna knjižnica Grad, kao središnja knjižnica ima:
- odjel za odrasle,
- odjel za djecu i mladež,
- studijsku čitaonicu,
- zavičajnu zbirku,
- čitaonicu dnevnog tiska,
- službu nabave i obrade knjižnične građe,
- informacijsku službu s korištenjem svih dostupnih baza podataka, a uskoro će imati i Glazbeni odjel
Po broju odjela i službi u potpunosti zadovoljava standarde za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. Knjižnica ima 5 ogranaka.
ZNANSTVENA KNJIŽNICA
Danas se Znastvena knjižnica sastoji od nekoliko zbirki i odjela:
- Spomenička zbirka (rukopisi, korespondencija, inkunabule, stare i rijetke knjige i libreta)
- Zavičajna zbirka Ragusina
- Obvezni primjerak
- Opći fond
- Odjel periodike
- Čitaonica i referentna zbirka
- Knjigovežnica
- Zbirka multimedija (AV, grafička, itd)
- CIP ured
Najvažnije zbirke (Spomenička i Ragusina) su pohranjene u baroknoj palači koja je svojevremeno pripadala dubrovačkoj plemićkoj obitelji Caboga.
Druge zbirke (skoro 400.000 tiskanih knjiga, časopisa, audio-vizualne građe, sitnog tiska, zemljopisnih karata) čuvaju se u ljetnikovcu Skočibuha na Boninovu, izvan gradskih zidina. Ljetnikovac Skočibuha, koji se sastoji od palače, kapele, gospodarske zgrade i vrta, sagrađen je na početku 16. stoljeća u renesansnom stilu. Zgrada je pretrpjela velika oštećenja u potresu 1979. i tijekom rata 1992. godine.
